• Ravnatelj Zoran Galić
• Koordinatorice: Marina Mirković, Antonia Petrović Klaić
• Andreina Bekafigo Starčević - pedagog
• Edita Oberan – psiholog
• Hajdi Ivanović - knjižničarka
• Nastavnici:
  • Marijan Živković
  • Karolina Kraljević Malvić
  • Tamara Pavlović Žilić
  • Martina Marjanović
  • Žana Marinović
  • Kristina Šćiran
  • Zorica Raguž
  • Biljana Radišić
  • Marin Orešković
  • Darija Lovrić
  • Mirjana Pavlović
  • Mario Engelmann
  • Hrvoje Mikolčević
  • Davor Ljubić
  • Tomislav Živković
  • Marko Palian
  • Tomislav Marković
  • Krunoslav Budimir
  • Antonio Gazilj
  • Tomislav Šulc
  • Antun Matraković
• Tehničko i administrativno osoblje škole:
• Tomislav Pečur – tajnik škole
• Jasna Bašić - voditeljica računovodstva
• Gordana Orešković - blagajnica
• Silvija Mihaljević - administratorica
• domari Goran Bartošak i Damir Pipek
• spremačice Verica Franković i Danijela Brižić
• Vanjski suradnici:
  • Požeško–slavonska županija  (Slavica Gregurić)
  • Komunalac Požega d.o.o.  (Jasna Relić, Lidija Galić)
  • ENERGIESPAR j.d.o.o. Požega (Marijan Živković)
  • Društvo energetičara Požega (Jurica Grcić)
  • Hrvatsko planinarsko društvo “Sokolovac” Požega (Hrvoje Mikolčević)
  • ELPOS d.o.o., Radnovac  (Tomislav Babić)
  • TEKIJA d.o.o. (Antun Štimac)
  • Laganini FM Požega
• Učenici:
  • Budić
  • Antunović
  • Jamuljak D.
  • Bauer
  • Segečić
  • Pavić
  • Mjertan
  • Kovačević
  • Biondić
  • Bistrica
  • Kalizan
  • Đaković
  • Peić
  • Brekalo
  • Trnokop
  • Đurić
  • Matošević
  • Murar
  • Grubešić
  • Glibo
  • Soldo
  • David Peula
  • Jakov Peica
  • Andrija Razum
  • Marija Džalto
  • Luka Karničnik
  • Zvonimir Vasilj
  • Vito Crnjac
  • Leon Čuljak

• Uočiti važnost procesa recikliranja papira, kartona, plastike.  Steći naviku prikupljanja  i razvrstavanja otpada (električni i elektronički otpad).
• Razvijanje ekološke osjetljivosti: Poticanje učenika da prepoznaju probleme u svom neposrednom okolišu (škola, dom, kvart) i kritički o njima promišljaju.
• Usvajanje održivih životnih navika: Promjena ponašanja kroz praktičnu primjenu koncepta "8R" (posebno naglasci na Refuse – odbijanje nepotrebnog i Repair – popravak starih stvari).
• Povećanje znanja o bioraznolikosti: Upoznavanje s lokalnim biljnim i životinjskim vrstama te važnosti njihovog očuvanja u uvjetima klimatskih promjena.

• Prikupljanje otpadnog papira, kartona, plastike  u svim prostorijama škole i u  školskom okolišu uz suradnju svih učenika i djelatnika škole tijekom godine te  razvrstavanje i smanjivanje istog
• Izrada platnenih vrećica povodom Dana bez plastičnih vrećica
• Predavanje/radionica o otpadu: Komunalac Požega d.o.o.  (Jasna Relić, Lidija Galić)
• Radionice izrade ukrasa za Božić
• Ekološke aktivnosti u Erasmus+ KA220 projektu Sky Innovators  
  • diseminacija edukacije i radionica za učenike  
• Uređenje Eko-panoa 
• Odnos s medijima  
  • priprema Projektnog dana

• ravnatelj, radionica škole, Ekološka družina,
• koordinatorice Ekoškole
• razrednici
• učenici i nastavnici škole
• ekopatrole (Ekološka družina)
• radionice: koordinatorice Ekoškole, Ekološka družina
• Predavanje/radionica o otpadu: vanjski suradnik Komunalac Požega d.o.o.  (Jasna Relić, Lidija Margeta)
• Erasmus+ KA220 VET projekt: koordinatorica Marina Mirković, učenici, Marijan Živković, Hrvoje Mikolčević
• Eko-odbor

Vrijeme realizacije: tijekom školske godine 2025./2026. - prvi i treći četvrtak u mjesecu

• Radionice: prosinac 2025., siječanj 2026. 
• Diseminacija Erasmus+ mobilnosti i radionica za učenike –svibanj i  lipanj 2026.  
• Mjerljivi pokazatelji ostvarenja cilja:
  • izgled okoliša prije i nakon provedenih akcija
  • broj sudionika i njihova aktivnost tijekom provođenja aktivnosti
  • pokazani interes, zadovoljstvo sudjelovanja u akcijama
• Količina prikupljenog otpada: Evidencija kilograma odvojeno prikupljenog papira, plastike i baterija.
• Smanjenje otiska: Postotak smanjenja upotrebe jednokratne plastike u školskom prostoru.
• Vidljivost: Broj informativnih objava,  objava na web stranicama ustanova koje promoviraju održive navike.

• Smanjenje potrošnje: Razvijanje navika štednje vode kod učenika i djelatnika.
• Zaštita resursa: Edukacija o zaštiti pitke vode i pravilnom postupanju s otpadnim vodama.
• Integracija u nastavu: Povezivanje teme s predmetima  kroz praktičan rad.
• Potaknuti  svijest o održivom razvoju, savjesno korištenje vode. 

• Analiza i praćenje potrošnje: Mjesečne analize potrošnje vode u ustanovi te izračun potrošnje po učeniku/djetetu radi uočavanja ušteda.
• Eko-patrole: Redovite provjere slavina i sanitarnih čvorova kako bi se spriječilo nepotrebno curenje vode.
• Obilježavanje Međunarodng dana rijeka (14. ožujka) i Svjetskog dana voda (22. ožujka): Centralni događaj koji uključuje kreativne radionice, izradu plakata i podizanje zelene zastave.
• Edukativne kampanje: Sudjelovanje u raznim programima
• Priprema Projektnog dana

• ravnatelj, radionica škole, Ekološka družina,
• koordinatorice Ekoškole- nastavnici općih i stručnih predmeta
• vanjski suradnici:  Tekija d.o.o.
• učenici i nastavnici škole
• ekopatrole (Ekološka družina)
• Eko-odbor 

Prosinac 2025. - svibanj 2026.  

• Mjerljivi pokazatelji ostvarenja cilja:
  • broj sudionika i njihova aktivnost tijekom provođenja aktivnosti
  • pokazani interes, zadovoljstvo sudjelovanja u akcijama
• Broj održanih radionica/sati: Ukupan broj nastavnih sati ili izvannastavnih aktivnosti posvećenih temi vode.
• Postotak točnih odgovora u anketama: Usporedba rezultata ulaznog i izlaznog testa znanja o važnosti vode i načinima štednje među učenicima.
• Sudjelovanje u akcijama čišćenja: Broj sudionika (učenika, roditelja, nastavnika) u lokalnim akcijama čišćenja obala potoka ili rijeka.

• ravnatelj, Ekološka družina,
• koordinatorice Ekoškole
• razrednici
• učenici i nastavnici škole
• Ekopatrola (Ekološka družina)
• radionice: koordinatorice Ekoškole, Ekološka družina
• Erasmus+ KA220 VET projekt: koordinatorica Marina Mirković, učenici, Marijan Živković, Hrvoje Mikolčević
• Eko-odbor

Vrijeme realizacije aktivnosti: tijekom nastavne godine

Prvi transnacionalni projektni sastanak u okviru Erasmus+ KA220 VET projekta suradničkog partnerstva „Sky Innovators“ održan je od 24. do 26. studenog 2025. u organizaciji škole Liceul Tehnologic de Industrie Alimentara Fetesti, u Rumunjskoj.

Druga mobilnost održana je u Belgiji od 5. do 8. svibnja 2026. godine. Domaćin je bila škola koordinator projekta: GO! SO De Vesten - Belgija, Herentals. 

Smanjenje potrošnje: Razvijanje navika štednje vode kod učenika i djelatnika.

Zaštita resursa: Edukacija o zaštiti pitke vode i pravilnom postupanju s otpadnim vodama.

Integracija u nastavu: Povezivanje teme s predmetima  kroz praktičan rad.

Potaknuti svijest o održivom razvoju, savjesno korištenje vode. 

Delta Neretve, smještena u južnoj Hrvatskoj, jedinstvena je i bioraznolika regija koju oblikuje rijeka Neretva dok se ulijeva u Jadransko more. Ova delta je ekološko blago s raznim staništima koja podržavaju brojne vrste biljaka i životinja. Djelatnici Tehničke škole, većina njih i članovi Eko-odbora naše Ekoškole, posjetili su je u sklopu stručnog izleta povodom Dana učitelja (26.-28. rujna 2025.)

Društvo energetičara Požega vanjski je suradnik u Eko-odboru programa međunarodne Ekoškole Tehničke škole, Požega. Nekoliko djelatnika škole uključeno je u rad ove udruge, kao i naši bivši učenici, odnosno njihovi roditelji. Troje djelatnika škole sudjelovalo je početkom listopada u stručnoj ekskurziji gdje je organiziran stručni posjet HE Moste i Tehničkom muzeju Završnica u Sloveniji. 

Dunav, druga najduža rijeka u Europi, prožima Budimpeštu kao da spaja dva različita dijela grada u jedan. Na zapadnoj obali leži Budim: brda, svečane vile i dvorac. Na istočnoj obali prostire se Pešta: široke ulice, puls trgovine i elegantne linije arhitekture kasnog 19. stoljeća. Stoljećima Dunav je bio više od vode koja protječe mjestom; bio je granica, raskrižje, zrcalo.

Dunav dolazi do Budimpešte nakon što je prešao prostrane ravnice i obronke planina. Ovdje rijeka postaje šira i sporija, iscrtavajući blage zavoje između budimskih visoravni i ravne peštanske nizine. Profesorica Marina Mirković (dok je sudjelovala na TCA "ALIGN E+") šetnjom obalom Dunava čula je njegov zanimljiv jezik: šapat sporog toka, metalni zvuk privezivanja plovila, šuplji eho tramvaja koji prolazi uz rijeku.

Dunav u Rumunjskoj predstavlja završni i najduži dio toka ove rijeke, koji kulminira u Delti Dunava, jedinstvenom rezervatu biosfere pod zaštitom UNESCO-a. Rijeka čini prirodnu granicu Rumunjske sa Srbijom, Bugarskom, Moldavijom i Ukrajinom, igrajući ključnu ulogu u gospodarstvu, energetici i turizmu regije.

Područje između gradova Fetești i Cernavodă dom je dvama fascinantnim kompleksima mostova koji premošćuju Dunav i njegov rukavac Borcea. U blizini se nalazi i južni krak Kanala Dunav-Crno more koji je važan plovni put.

Kanal značajno skraćuje plovni put od Dunava (luka Cernavodă) do Crnog mora (luka Constanța), zaobilazeći dugu i ponekad tešku plovidbu kroz samu Deltu Dunava. Iako je bio zamišljen kao ekonomska žila kucavica, kanal danas ne doseže puni projektirani kapacitet, ali je i dalje važan za regionalni promet.

Delta Dunava je UNESCO-ov rezervat biosfere i treća po veličini bioraznolikosti na svijetu, odmah iza Velikog koraljnog grebena i ekvatorijalne prašume. Poznata je po pelikanima, stotinama vrsta ptica selica i jedinstvenim zajednicama koje žive u potpunoj izolaciji. Najveća je i najbolje očuvana delta u Europi, dom za više od 300 vrsta ptica i 45 vrsta riba. Posjet Dunavu realizirao je tim Tehničke škole za vrijeme boravka u Rumunjskoj (Erasmus+ projekt Sky Innovators) u stuednom 2026.

Sava i Drava razlikuju se i po svojoj duljini, što dodatno naglašava njihovu posebnost. Sava je duga približno 990 kilometara i najduža je rijeka koja većim dijelom protječe kroz Hrvatsku. Drava je kraća, duga oko 749 kilometara, ali je unatoč tome jedna od najvažnijih pritoka Dunava u srednjoj Europi.

Sava, koja protječe kroz Slavonski Brod, stoljećima je bila važna prometnica i prirodna granica. Uz njezine obale razvijali su se gradovi, trgovina i poljoprivreda. Njezina širina i snaga podsjećaju na moć prirodnih sila, ali i na odgovornost koju čovjek ima prema okolišu. Poplave koje povremeno pogađaju posavsko područje pokazuju koliko je važno poštovati prirodne zakonitosti i ne narušavati riječne ekosustave nepromišljenim zahvatima.

Drava, koja protječe kroz Osijek, poznata je po svojoj ljepoti i biološkoj raznolikosti. Uz nju se nalazi Park prirode Kopački rit, jedno od najvrjednijih močvarnih područja u Europi. To je stanište brojnih ptica, riba i drugih životinjskih vrsta. Drava je primjer kako rijeka može biti izvor života, ali i prostor rekreacije i druženja. Međutim, i ona je izložena opasnostima poput onečišćenja, klimatskih promjena i neodrživog iskorištavanja prirodnih resursa.  Posjet Osijeku i slavnoskom Brodu realizirali su članovi Eko-odbora u veljači 2026.

Učenici i nastavnici, članovi Eko-odbora škole 5. veljače 2026. imali su priliku posjetiti Vilu dobre vode u Lipiku, kulturno-edukativni centar posvećen termalnoj vodi i povijesti ovog grada. Ovaj posjet bio je osmišljen kao edukativna aktivnost koja povezuje školsku teoriju s praktičnim iskustvom i potiče mlade na promišljanje o važnosti očuvanja prirode, održivom korištenju resursa i zaštiti okoliša.

Vila dobre vode je obnovljeni povijesni objekt koji danas služi kao interpretacijski centar. Tijekom posjeta učenici su mogli razgledati multimedijske izložbe koje prikazuju nastanak termalne vode, njezinu ljekovitost te značaj Lipika kao lječilišnog i turističkog mjesta kroz povijest. Posebno je bilo zanimljivo vidjeti kako su se ljudi kroz stoljeća koristili prirodnim resursima za zdravlje i rekreaciju te kako je razvoj termalnih kupališta utjecao na gospodarski i kulturni život grada.

Projektni dan – Dan Ekoškole u sklopu programa međunarodne Ekoškole održan je u Tehničkoj školi 13. ožujka 2026. povodom Međunarodnog dana rijeka koji se obilježava 14. ožujka. Ujedno, 22. ožujka obilježava se Svjetski dan zaštite voda.

Ovogodišnja tema bila je „Rijeke i vode“, a cilj projektnog dana bio je razvijati ekološku svijest učenika te ih potaknuti na odgovorno ponašanje prema prirodi i vodnim resursima.

Tijekom projektnog dana učenici su sudjelovali u raznim aktivnostima, izradi plakata, prezentacija, video uradaka na temu vode. Razgovarali su o važnosti vode za život ljudi, biljaka i životinja te o kruženju vode u prirodi i problemu zagađenja voda.

U sklopu aktivnosti za obnovu statusa Međunarodne Ekoškole, u našoj školi održan je Eko-projektni dan čije aktivnosti su predstavljene i u emisiji „Ekometar” na Laganini FM, gdje smo govorili o važnosti ekološke osviještenosti, pravilnog gospodarenja otpadom, recikliranja te očuvanja prirodnih bogatstava, s posebnim naglaskom na brigu o vodi i zaštitu rijeka. Učenici su kroz projekte i radionice istraživali važnost čistih rijeka i odgovornog odnosa prema vodi kao jednom od najvažnijih prirodnih resursa.

• ravnatelj,  Ekološka družina,
• koordinatorice Ekoškole
• nastavnici općih i stručnih predmeta
• učenici i nastavnici škole
• Ekopatrola (Ekološka družina)
• vanjski suradnici:  Društvo energetičara Požega
• Eko-odbor 

Tijekom nastavne godine 2025./2026.

Projektni dan – Dan Ekoškole u sklopu programa međunarodne Ekoškole održan je u Tehničkoj školi 13. ožujka 2026. povodom Međunarodnog dana rijeka koji se obilježava 14. ožujka. Ujedno, 22. ožujka obilježava se Svjetski dan zaštite voda.

Ovogodišnja tema bila je „Rijeke i vode“, a cilj projektnog dana bio je razvijati ekološku svijest učenika te ih potaknuti na odgovorno ponašanje prema prirodi i vodnim resursima.

Tijekom projektnog dana učenici su sudjelovali u raznim aktivnostima, izradi plakata, prezentacija, video uradaka na temu vode. Razgovarali su o važnosti vode za život ljudi, biljaka i životinja te o kruženju vode u prirodi i problemu zagađenja voda.

Na sastanku članova Eko odbora održano je zanimljivo predavanje ravnatelja škole, gospodina Zorana Galića pod nazivom „Odgovorno kampiranje“.

Profesorica Žana Marinović na nastavi geografije organizirala je radionicu kojom se fokusira na osvještavanje važnosti očuvanja tekućica kao ključnih ekosustava i izvora pitke vode.

Zanimljivu aktivnost provela je profesorica Tamara Pavlović Žilić u 3.f razredu tijekom sata hrvatskoga jezika. Učenici su s profesoricom prošetali od škole do nasipa rijeke Veličanke. Plan je bio iskoristiti predproljetne dane i povezati obradu naturalističkog književnog djela "Na vodi" i obližnju rijeku.

Profesor Davor Ljubić za vrijeme nastave strukovnih predmeta analizirao je s učenicima utjecaj hidroelektrana na okoliš. Učenici su u skupinama istraživali kako hidroelektrane utječu na: biljni i životinjski svijet, ljude i lokalnu zajednicu, okoliš i klimu.

Profesor Tomislav Šulc za vrijeme nastave Elektroenergetike upoznao je učenike kako modernizacija postojećih postrojenja hidroelektrana ima ekološki utjecaj na okoliš, te mogućnostima za smanjenje negativnog utjecaja.

Profesorica Antonia Petrović Klaić organizirala je raspravu s učenicima 2.f i 2.e razreda u kojoj su učenici izložili prednosti i nedostatke korištenja hidroelektrana za potrebe stanovništva.

Profesorica Marina Mirković kroz nastavu i izvannastavne aktivnosti učenike je upoznala sa 17 globalnih ciljeva održivog razvoja (SDGs – Sustainable Development Goals) kako bi se do 2030. riješili najveći svjetski problemi: siromaštvo, glad, nejednakost, klimatske promjene i zaštita okoliša. Učenici su aktivnosti posvetili cilju 6: Čista voda i sanitarni uvjeti te cilju 14: Život ispod vode. Analizirane podatke i poruke pokazali su kreativnim video zapisima.

Za vrijeme nastave računalstva učenici su prikupljali podatke s interneta o vodi i rijekama. Organizirali su podatke u tablici, izrađivali grafički prikaz podataka te interpretirali dobivene rezultate. Izrađivali su plakate ili prezentacije o važnosti čiste vode.

Profesorica Biljana Radišić pokrenula je akciju prikupljanja električnog i elektroničnog otpada. Cilj joj je bio osvjestiti učenike da u našoj županiji nemaju gdje odložiti elektronički otpad, na reciklažnom dvorištu ga ne primaju.

Dio članova Eko odbora posjetio je ušće rijeke Veličanke u rijeku Orljavu. Voda je jedan od najvažnijih prirodnih resursa te je odgovornost svakoga od nas čuvati rijeke i vode za buduće generacije. Eko projektni dan bio je uspješan primjer učenja kroz suradnju, raspravu i boravak u prirodi.

1. Naša škola je dio eko tima jer puno dobrih učenika ima.
2. Zajedno sakupljamo smeće pa ispred škole sadimo cvijeće.
3. Sav smo papir reciklirali do sada, posadili smo i drveće pa imamo hlada.
4. Od starih stvari radimo nove da nam pokraj škole pjevaju sove.
5. Papir je plavo, zeleno je staklo, u našoj školi reciklira svatko.
6. Tu se puno dobrih djela radi da nam okoliš nitko ne zagadi.
7. Naša škola energiju štedi zato i ti brigu povedi!
8. Svatko već u školi zna da su sunce, vjetar i kiša prijatelji tla.

Slogan:
Reciklirajte smeće, planet se sam spasiti neće!

Školsko dvorište naš je zeleni svijet
pa zato pazimo i na najmanji cvijet.
Recikliramo otpad svakoga dana
dio je našeg zelenog plana.
Solarni paneli energiju nam spremaju
jer na okoliš loš utjecaj nemaju.
Ponovno koristimo stvari stare
ako ih ne bacamo, zemlju nam ne kvare.
Čuvajmo okoliš, reciklirajmo smeće
naš planet se sam spasiti neće!

ECO SCHOOL ANTHEM
Instead of watching our sea level rise,
let's help our planet and be wise.
Every small action, every little choice
can have a huge impact, so let's raise our voice!
Always recycle, let our actions speak,
a cleaner tomorrow for the Earth we seek.
Paper, plastic, glass and metal too
let's recycle them all, it's the right thing to do.
Pick up the plastic, don't let it go to waste
because together we can make the world a better place!