loading

Ekoškole

Osnovna škola Petar Zrinski, Čabar (Status EŠ je u mirovanju.)

Korisnički podaci

Osnovna škola Petar Zrinski, Čabar (Status EŠ je u mirovanju.)
Narodnog oslobođenja 5, 51306 Čabar
051/821-147
ured@os-pzrinski-cabar.skole.hr
2002
Dijamantni status 3
  • Naziv projekta: Vrtovi od proljeća do proljeća

    Tema projekta:

    Opis projekta:

    Od školske godine 2013./2014. u OŠ Petar Zrinski, Čabar i područnim školama u Plešcima, Prezidu, Gerovu, Tršću provodi se projekt Vrtovi od proljeća do proljeća. Učenici sa svojim učiteljima prate promjene u vrtu kroz godišnja doba, rade ispitivanja vode i tla, prikupljaju različite sjemenke i sami stvaraju vrt, točnije povrtnjak.

  • Naziv projekta: Istraživanje rijeke Kupe u Kuparima

    Tema projekta:

    Opis projekta:

    U sklopu NP Risnjak nalazi se izvor rijeke Kupe i dio gornjeg toka. Zbog izrazito lošeg demografskog stanja veći dio okućnica, vrtova, livada i pašnjaka je neobrađeno, obraslo šumskim drvećem i grmljem. Pretpostavljamo da su vode izvorišnog dijela čiste. Učenici naše škole u ovoj školskoj godini uključeni su u projekt  Izvor Kupe - biser prirode. U suradnji s upravom NP Risnjak dobili smo odobrenje da možemo provesti istraživanje na Kupi u Kuparima oko 1500 m nizvodno od izvora. Na samom izvoru nismo proveli istraživanje jer je to dio pod najvišim stupnjem zaštite. U suradnji s ekologinjom iz NP Risnjak Sanjom Žagar istraživali smo fizikalno-kemijska svojstva vode i makrobeskralježnjake. Cilj nam je bio utvrditi stupanj čistoće rijeke Kupe u ovom gotovo netaknutom dijelu prirode.

  • Naziv projekta: Prezidanski Limes

    Tema projekta:

    Opis projekta:

    Kratka crtica o Prezidu i njegovoj povijesti. Arheološki lokalitet Prezid smješten je unutar Primorsko – goranske županije na krajnjoj sjeverozapadnoj točki Hrvatske i zauzima sjeverni dio grada Čabra. Naselje Prezid ( 765 m/nm ) nalazi se unutar kraške udoline koju zatvaraju strmi brežuljci. Reljef oblikuju vapnenačke i dolomitne sedimentne stijene. O nastanku samog naselja postoji malo povijesnih podataka. Naselje Prezid prvi put se spominje 1260. u Buli hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV., dok neki povjesničari smatraju da se kao moderno naselje sa 30 do 40 kuća, Prezid razvio u vrijeme vladavine Petra Zrinskog čabarskim područjem oko 1645. godine. Pretpostavlja se da je mjesto Prezid ime dobilo po latinskoj riječi PRAESIDIA koja je označavala posadu ili garnizon. Mi pretpostavljamo da je na području današnjeg Prezida postojalo i gradinsko naselje na brdu iznad Prezida, koje može dati korijene nastanku mjesta prije nove ere. Druga pretpostavka je da je mjesto postojalo, naravno pod upravom Rimskog Carstva, već u 2. stoljeću nove ere zbog postojanja rimskih vojnih postrojbi na uzvisinama iznad Prezida te da je u svrhu opskrbljivanja živežnim namirnicama mjesto naseljeno ljudima s područja Rimskog Carstva. Tu pretpostavku možemo potkrijepiti dokazima da se na širem prostoru prezidanske udoline nalaze graditeljski ostaci rimskog liburnskog obrambenog zida (limesa) CLAUSTRE ALPIUM IULARUM koji se prostire na prostoru sjevernog Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. ISTRAŽILI SMO lokalitet liburnskog rimskog limesa u Prezidu, točnije toponime Gredice, Vražji vrtec, Stražu i Pri Zidi koji je tvorio potkovastu obrambenu crtu zatvarajući prolaz kroz prezidansku udolinu prema Babnom polju i Loškoj dolini, odnosno, današnjoj susjednoj nam Republici Sloveniji. Obrambena crta je bila sastavljana od zidova zatvarača, po našoj pretpostavci isključivo na ravničarskim predjelima gdje je i obrana bila prijeko potrebna. No, zašto su rimski carevi dali naredbu da se izgradi sustav rimskog obrambenog zida (limesa) na području Austrije, Slovenije, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara te samim time i na području Prezida. Obrambeni sustav CLAUSTRE ALPIUM IULARUM imao je zadatak zatvoriti istočni i sjeverni prilaz Italiji / Rimskom Carstvu (kroz istočne Alpe) i onemogućiti neprijateljske prodore prema središtu Rimskog Carstva, Rimu. Rimski obrambeni sustav se razvijao tijekom dužeg vremena da bi spriječio prodore barbarskih plemena tijekom 2. stoljeća (Kvadi, Markomani). Na navedenom području sjeveroistočnog dijela Carstva uvodi se sustav pretenture na najosjetljivijim strateškim točkama gdje su izrađeni sustavi zidova zatvarača s kulama, promatračnicama i signalnim tornjevima.Taj sustav se napušta tijekom trećeg stoljeća da bi tijekom četvrtog stoljeća opet postao aktivan zbog novih prodora barbarskih plemena potaknutih velikom seobom naroda (Sarmati, Goti, Vizigoti, Germani). U četvrtom stoljeću se sustav obnavlja i radi se još čvršći sustav zidova zatvarača sa stalnim vojnim posadama unutar novo formiranih vojno – administrativnih oblasti. Trsat (Trsatika) postaje središte južnog odsjeka klauzure, tvoreći neprekidnu liniju preko Klane, Jelenja i Grobnika sve do Prezida. Novi sustav ne čini neprekinutu obrambenu liniju, već prati reljefno nezaštićene strateške prolaze. Prolaze kontroliraju posade unutar promatračnica, uz koje se nalaze i signalni tornjevi (za prijenos informacija o stanju na terenu). Pretpostavljamo da se taj sustav nalazio i na prezidanskom lokalitetu Vražji vrtec zbog izvrsne pozicije i nadmorske visine od 904 metra iz kojeg se mogla kontrolirati cijela prezidanska udolina (limes danas prati granicu Republike Slovenije i Republike Hrvatske). Cilj nam je bio istražiti antički rimski obrambeni sustav (limes) i pružiti više podataka o njegovom stanju, ulozi i važnosti za povijest cijelog čabarskog kraja, ali i Republike Hrvatske. Na taj način želimo razviti svijest kod naših sumještana o važnosti same spomeničko – kulturne baštine te očuvanja i revitaliziranja iste. URADILI SMO...Potražili smo svu dostupnu literaturu o rimskom obrambenom sustavu. Informacije koje smo pronašli bile su oskudne te se limes samo spominje imenom kod trojice povjesničara: Kornelija Tacita, AmijaMarcijana i Janeza VajkardaValvasora. Od domaćih istraživača jedino su problematiku limesa obrađivali Radmila Matejčić i Goranka Vrkljan Lipovac. Nažalost, istraživanja nisu provedena do kraja. Posjetili i smo Zavičajnu zbirku u Prezidu s ciljem dobivanja više informacija i smjernica za istraživanje rimskog obrambenog zida. Pronašli smo staru kartu lokalnog povjesničara-amatera Bogdana Mlakara s oznakama lokaliteta Gredice, Pri Zidi i Vražji vrtec. Pomoću oznaka na kartama toponime smo pronašli i potvrdili njihovo postojanje. Utvrdili smo da su lokaliteti slabo pregledni zbog guste vazdazelene šume, slabo prohodni te u velikoj mjeri devastirani zbog šumskih radova ( također pretpostavljamo da su stari Prezidanci veliki dio rimskog limesa iskoristili za gradnju tradicionalnih kameno- drvenih kuća , jedina je danas očuvana kuća Vesel ) i prilično opasni zbog većeg broja medvjeda. Nakon utvrđivanja lokaliteta krenuli smo s mjerenjem preostalog rimskog obrambenog zida, dužine, širine i visine, utvrđivanjem gradbene strukture i materijala koji su korišteni u izradi rimskog obrambenog sustava. Također smo se i sami uvjerili i potvrdili svoju tezu o vjerojatnosti postojanja promatračnice na Vražjem vrtcu zbog njegovog izvanrednog strateškog položaja iznad kotline. Nismo pronašli nikakve ostatke jer je drvo podložno jako brzom propadanju pod utjecajem vremenskih uvjeta. Na toponimu Gredicepronašli smo ostatke rimskog obrambenog zida u dužini od oko 340 metara (smjer pružanja: zapad/istok). Od toponima Gredica prema toponimu Vražji vrtec pruža se rimski obrambeni zid u dužini od oko 440 metara. Smjer pružanja je istok/zapad. Gradbena struktura sastoji se o suhozidne konstrukcije, sastavljena od većih i manjih kamenih blokova, obrađenih, neobrađenih i polu obrađenih. Dimenzije kamenja varira od 0, 20 m X 0, 35 m; 0, 53 X 0, 73 m; 0, 10 X 0, 20 M; 1, 25 X 0. 70 m. Iz toga možemo zaključiti da su graditelji limesa iskoristili svaki kamenčić koji su pronašli u blizini gradilišta. Visina zida, naravno očuvanog je od 0, 40 do 0, 60 m. Naša je pretpostavka da je zid bio visok veličine 1. 80 m do 2. 20 m jer bi jedino tako mogao efikasno zaustaviti brze prodore preko njega i ugrožavanje rimskih postrojbi. Širina zida je od 2, 20 m do 2, 50 m; ali je za pretpostaviti da može ići plus / minus 0.40 / 0. 50 m. Ta širina zida odgovara i drugim europskim lokalitetima. Na lokalitetu Pri Zidi(dužina je oko 300 metara)je za razliku od lokaliteta Gredice i Vražji Vrtecpri izgradnji obrambenog zida korišteno vezivno sredstvo / vapnena žbuka koje smo pronašli na dosta poluobrađenih kamena. Smatramo da to upućuje da je na tom lokalitetu izgradnja zida bila sustavnija za razliku od ostala dva lokaliteta za koja smatramo da su bila ugrožena (možda čak i oštećena) pa su zahtijevala brzu sanaciju od strane rimskih postrojbi. Očuvana visina i širina znatno ne odstupaju od navedenih dimenzija na druga dva lokaliteta. Navedene lokalitete smo pretraživali i detektorom metala ali nismo pronašli gotovo nijedan trag bilo kakvog metalnog materijala, oruđa ili oružja. Pretpostavljamo da je bio preslab. PREDLAŽEMO...Nakon naših sustavnih istraživanja mislimo da smo dokazali postojanje rimskog obrambenog zida i njegovu povijesnu važnost da bi ga se zaštitilo kao spomeničku baštinu i uložila značajna sredstva za obnovu barem jednog njegovog dijela. Sve relevantne službe imaju zbog našeg istraživanja sve podatke o veličini, građevnom materijalu i položaju arheoloških lokacija. Pošto smo ograničeni resursima predlažemo da se u naš rad uključi Arheološki povijesni muzej u Zagrebu sa kojima smo i stupili u kontakt, ali je na tome i ostalo. Jako bi nam pomogla njihova stručnost i naravno oprema, te bi uz to još i mnogo od njih mogli naučiti. Nadalje predlažemo veću aktivnost i prepoznavanje važnosti kulturne baštine djelatnika grada Čabra i Turističke zajednice grada Čabra za koje smo osmislili letak sa svim informacijama o rimskom obrambenom zidu na području Prezida (naravno, opet smo i tu ograničeni sredstvima). Naš je glavni prijedlog da se obnovi jedan dio zida, sagradi replika promatračnice i rimskog vojnog logora, te od mještana Prezida ili zainteresiranih turista stvori jedna rimska „mini“ legija te da se prikaže povijesni prikaz bitke Rimljana i barbarskih plemena. Naravno, bila bi nam potrebna i autentična odjeća i oružje. Mislimo da bi se tu trebala uključiti i Primorsko – goranska županija, te sva lokalna tijela. Smatramo da bi u svome mjestu dobili idealnu turističku ponudu i zanimljiv sadržaj za turiste. Spriječili bismo daljnje propadanje važnog povijesnog lokaliteta i podigli svijest o važnosti njegova očuvanja, jer zanemarujući svoju povijest, zanemarujemo i sami sebe.

Partneri

Partneri Ekoškola

Hvala našim partnerima na izvrsnoj suradnji i potpori pri realizaciji programa međunarodne Ekoškole u Republici Hrvatskoj