loading

Ekoškole

Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Sisak (Status EŠ je u mirovanju.)

Korisnički podaci

Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Sisak (Status EŠ je u mirovanju.)
Ulica kralja Tomislava 19, 44000 SISAK
044/549-797
ured@os-ikukuljevica-sk.skole.hr
2003
Dijamantni status 3
  • Naziv projekta: Eko limun - NASTAVAK PROJEKTA

    Tema projekta:

    Opis projekta:

    Limun je lijepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka koja naraste od 3 - 6 m visine, sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima. U odgovarajućem podneblju limunovo drvo cvate i do 3 puta godišnje, od svibnja do rujna, a nakon svake cvatnje daje plodove koji se koriste za jelo, sok i preradu.

    Listovi su svijetlo zelene boje, jajoliki ili nešto produženiji, slabo nazubljeni, mirisavi, peteljka je gola bez krilaca. Plodovi limuna mogu biti ovalnog ili okruglog oblika, žute su boje, a unutrašnjost je ispunjena sokom. Plodovi limuna su opće poznata, zdrava prehrambena namirnica. Meso je razdijeljeno od 8 - 12 režnjeva u kojima se nalaze sjemenke. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom spužvastom ovojnicom koja se zove albedo i nije jestiva. Sočnog je i kiselog ukusa.

    Za uzgoj limuna u posudi kao što smo mi napravili, najprikladnija je južna strana s mnogo svjetlosti. Ljeti mora obavezno biti vani, na svježem zraku. U zimskom razdoblju potrebno ih je unijeti u zatvorenu svjetlu prostoriju (najbolje na ostakljeni balkon), gdje se temperatura ne spušta ispod 10 °C. Uslijed nedostatka svjetlosti biljka može odbaciti lišće, pa je ogoljele grane potrebno prikratiti, kako bi iz istih početkom proljeća potjerali mladi izdanci.

    Sobnim citrusima potrebna je umjetna oplodnja da se osigura što veći broj plodova. Oni se lako mogu uzgojiti iz sjemena, ali da bi donosili plodove, takve biljke treba cijepiti mladicama uzetim s biljaka koje daju plod. Najpovoljnije je vrijeme za cijepljenje od 15. 08. do 15. 09. Presađuju se svake 2 do 3 godine u smjesu listovače, komposta i oštrog pijeska s nešto teške zemlje. Patuljasti oblici Citrus chinensis i Citrus japonica malog su rasta i nešto osjetljiviji. Agrume u proljeće treba orezati, ljeti dohranjivati, a ujesen spremiti u svijetlu prostoriju, na temperaturu od 3 do 15 °C.

    Učenici naše škole su posadili u svaku učionicu po jedno stablo i zadatak je prvenstveno učenika Eko skupine voditi brigu o zalijevanju i njegovanju svakog drveta. U suradnji s učiteljem prirode obrezuju se i oblikuju u stablo gdje učenici osim sadnje, zalijevanja, pranja listova, uče i obrezivati grane limuna.

  • Naziv projekta: Drvećem umjesto klima uređaja - NASTAVAK PROJEKTA

    Tema projekta:

    Opis projekta:

    Zemlju obavija omotač nevidljivih plinova koji djeluju kao staklenik. Sunce ga obasjava, a plinoviti omotač zadržava toplinu koja je vrlo bitna za život na Zemlji. Veliki dio topline se ipak vraća u svemir, jer da nije tako na Zemlji bi bilo vrlo brzo pretoplo. Izgaranjem ugljena, ulja, plina i drveta u atmosferu odlaze velike količine ugljikova dioksida, te se zbog toga na Zemlji sve više zadržava toplina. Ovaj proces se naziva Efekt staklenika i zbog njega se klima Zemlje strahovito brzo mijenja. Ovaj problem se znatno povećava unazad nekoliko godina i Zemlja je topliji planet što nam dokazuju klimatske promjene, ubrzano otapanje ledenjaka, ogromne količine padalina u kratkom vremenskom razdoblju, duga sušna razdoblja....opća klimatska katastrofa. Da bi se globalno zatopljenje i visoke temperature na neki način ublažile čovjek se prilagođava ne razmišljajući dugoročno. Donosi određene inovacije kao što su klima uređaji koji nisu riješenje ovog problema, jer zbog povećanja broja klima uređaja u svijetu se povećava potrošnja energije koja se proizvodi na način da izgaraju fosilna goriva. Zbog toga se emisija štetnih plinova povećava. Osim toga u klima uređajima se nalaze i plinovi koji isto tako onečišćuju okoliš i atmosferu. Problem naše škole, ali i mnogih škola Hrvatske su visoke temperature u ljetnim mjesecima, pogotovo u učionicama koje su izložene suncu kroz čitav dan. U našoj školi je više od pola učionica izloženo suncu, jer se nalaze na južnoj strani i vrlo je teško održati nastavu nakon 10 sati zbog prevelike vrućine. U učionicama zna biti i do 30oC, a ponekada i više od toga. Kako bi riješili ovaj problem, dosjetili smo se posaditi sadnice listopadnog drveća bagrema i breze. Ovo su vrste drveća koje jako dobro uspijevaju na našem području i koje relativno brzo rastu. Očekujemo kroz period od 5 godina da će svojim krošnjama pomalo raditi sjenu u učionicama. Za 10-tak godina drveće bi trebalo u potpunosti zaštititi učionice od sunca i smanjiti temperaturu za oko 5o C, a da pritom još uvijek svijetlost dopire do učionice i stolova učenika. Važno je napomenuti da prilikom odabira sadnica nije dobro posaditi vazdazeleno drvo. Razlog je jednostavan, u zimskog razdoblju sunčeve zrake su korisne i poželjno je da ulaze u učionicu, te ju na taj način zagrijavaju. Listopadno drveće je zbog svog odbacivanja lišća pogodno, jer zimi na drveću nema lišća. U atmosferi je prije bilo puno manje ugljikova dioksida, a puno više drveća koje ga koristi za rast i razvoj. Nažalost, danas je situacija obrnuta, sve je više ugljikova dioksida u zraku, pogotovo u našem gradu( rafinerija nafte Sisak, Željezara, kemijska industrija Herbos, Termoelektrana Sisak), a sve manje šuma zbog porušenih i posječenih stabala. Smatramo da je ovaj projekt vrlo važan iz razloga što ćemo smanjiti potrošnju energije na rashlađivanje u ljetnom periodu. Drveće koje učenici posade trošit će veliku količinu ugljikova dioksida i otpuštat će kisik u okolinu i zbog toga ćemo imati kvalitetniji zrak i u školi. Mjesto ispod drveća se može u budućnosti koristiti za odmor učenika( postavljanje klupa za sjedenje). Učenici će naučiti načine i pravila sadnje dugogodišnjih stabala. Obogatiti ćemo park škole s 20-tak stabala što će u konačnosti uljepšati naše dvorište. Stabla će biti mali ekosustav za naše ptice koje ćemo hraniti i promatrati u zimskom periodu. Lišće koje otpadne u jesen ćemo koristiti u školskom kompostištu, a kompost ćemo koristiti za prirodnu prihranu sadnica jabuka koje rastu u školskom dvorištu. Svatko može pomoći zaustaviti učinak staklenika. Smanjenom potrošnjom energije, sadnjom biljaka i na kraju recikliranjem otpada. Zemlja mora ostati zelena, zdrava i čista još mnogim drugim naraštajima!

  • Naziv projekta: Školski Vrt - NASTAVAK PROJEKTA

    Tema projekta:

    Opis projekta:

    Učenici i učitelji će u proljetnom dijelu godine napraviti maleni eko vrt s raznim jednogodišnjim biljkama ( kelj, kupus, rajčica...). Zadatak je naučiti učenike sve važno o sadnji biljaka u vrtu, načinu obrade tla, njegovanju biljaka.

Partneri

Partneri Ekoškola

Hvala našim partnerima na izvrsnoj suradnji i potpori pri realizaciji programa međunarodne Ekoškole u Republici Hrvatskoj